Бесплатни правни савети
ПРАВДА И ПРАВО

Почетна / Архива / КАКО О СРБИЈИ ПРИЧА НОРВЕЖАНИН КОЈИ ЈЕ ПОСЛЕ ЛАЖИ О СРБИЈИ, ОДЛУЧИО ДА СЕ САМ УВЕРИ. После тога, 30 година долази у Србију!

КАКО О СРБИЈИ ПРИЧА НОРВЕЖАНИН КОЈИ ЈЕ ПОСЛЕ ЛАЖИ О СРБИЈИ, ОДЛУЧИО ДА СЕ САМ УВЕРИ. После тога, 30 година долази у Србију!

Ulav Goberg (59) je Norvežanin koji se bavi turizmom. U Srbiju je doveo na hiljade svojih sunarodnika, a sada piše knjigu o našoj zemlji koja će izaći naredne godine.

– U ovih 30 godina u Srbiju sam putovao preko 100 puta. Svih tih godina imao sam zadovoljstvo da sa sobom dovedem i mnogo Norvežana. Za većinu je to bila prva poseta Srbiji a mnogi su se vraćali više puta – kaže Goberg.
A dovodio je i norveške seljake koji su učestvovali na kosidbi na Rajcu, i profesore i studente univerziteta.

– Najčešće su mi govorili da je Srbija pozitivno iznenađenje za njih i da je sve što su doživeli potpuno drugačije od onoga što su pre dolaska očekivali. To potvrđuje moju tezu da Srbija na Zapadu ima imidž koji je u nekim slučajevima i potpuno u raskoraku sa stvarnošću. Ova knjiga bila bi moj doprinos promeni te slike – kaže Goberg.

PLATA I SREĆA

Za razliku od mnogih mladih i sredovečnih Srba koji Norvešku vide kao obećanu zemlju i hrle u njenu administrativnu uređenost, bežeći od zavičajnih problema i haosa, Ulav Goberg ima malo drugačije viđenje.
– Ne sviđa mi se što Srbi dolaze toliko u Norvešku, ne zato što ih ne volim nego zbog načina na koji žive tamo. Gotovo svi su izgubili socijalni život. Poznajem mnoge kojima je dobro, ali ono što sam želeo da kažem jeste da dobra plata nije garancija za dobar život i da je društveni život u Srbiji sto puta bolji nego u Norveškoj. Jeste, mogu da pronađu posao i sigurnost, ali to im ne garantuje sreću – ističe Goberg, koji se u svojoj zemlji jedno vreme bavio i politikom kroz članstvo u tamošnjoj stranci levog centra, Liberalno-demokratskoj partiji.

Kaže da je za ovih 30 godina dobro upoznao naše mane i da ne gaji zablude da smo mi nekakav idealan narod, ali isto tako primećuje neke dobre osobine koje Norvežani nemaju. Kad mu citiramo ovde popularnog norveškog pisca Erlenda Lua, koji kaže da „norveška država već 60 godina nije prevarila svoj narod“, dok smo svedoci svakodnevnih razočaranja u našu državu, i da mnogi od nas ne veruju ni kad nam Vladin zvaničnik saopšti da je napolju dan, Goberg ima spreman odgovor:
– To je tačno da norveška država ne vara svoj narod. Ali Norvežani imaju jednu krupnu manu – za svaki problem kažu: „Ma, to će vlada“, dok su Srbi prinuđeni da se bore za svoja prava. Ovo za posledicu da deo našeg stanovništva ne ume da se ponaša u javnosti, socijalno su potpuno neadaptirani. Takođe, Norveška je zemlja sa procentualno najviše stanovnika sa psihičkim poremaćajima u Evropi!

DRUGA DOMOVINA

Knjiga koju Goberg završava puna je zanimljivih detalja o strancu u nepoznatoj zemlji koja ga magijski privlači, ali i plaši. Ipak, on joj se predaje i doživljava najlepšu životnu bajku.
– Putovao sam po celom svetu, ali Srbija je definitivno moja druga domovina. Ona mi je pomogla da neke životne stavove odbacim, da neke navike promenim, da shvatim da može da se živi i na drugačiji način – priznaje Goberg.

Tu ljubav je preneo na svoje tri ćerke Toril, Ingun i Siri. One su mu tražile da im priča o Srbiji, potom su i same počele da dolaze. Autor ovog teksta imao je priliku da vidi oduševljenje s kojim Ingun u svom domu na jugu Norveške u gradiću Sandefjordu evocira uspomene na jedno putovanje i boravak u šumadijskom etno-selu. Toril je napisala predgovor knjizi.

Ulav Goberg svake godine dovodi studente sa Muzičke akademije iz Levangera na seminare u Ovčar Banju, Vrnjačku Banju i Beograd, sa saradnicima iz Srbije organizuje Serbia World Music festival u Gornjem Milanovcu… piše knjigu i priprema se za proslavu 60. rođendana.
– Sledeće godine punim 60 godina. Planiram proslavu sa muzičarima iz Norveške i Srbije – kaže Ulav.

(Blic/Milojko Božović)

Информације о Ana Markovic

Погледајте такође

ЗА ЗЛАТО СА ОЛИМПИЈАДЕ 70.000 И ПЕНЗИЈА ОД 1.500 ЕВРА – А ЗА СЕЉАКА И РАДНИКА?!

Златна медаља вреди само 70.000 евра, сребрна шездесет а бронзана педесет хиљада евра. Исто тако, …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *